Ovogodišnji 17. Forum zagrebačkih ugostitelja održan je u hotelu Esplanade. Otvorivši Forum sa uvodnom rječju, Predsjednik Udruženja ugostitelja Zagreb, Franz Letica, istaknuo je da se ovogodišnje izdanje, osim rješavanja izazova, snažno usmjerava na edukaciju. Naglasio je važnost čovjeka u ugostiteljstvu te ulogu novih tehnologija koje mogu ubrzati procese i omogućiti više vremena za goste. Među ključnim temama izdvojio je i upravljanje otpadom kao važan element održivog poslovanja.

Panel tema: Treba li ukinuti robno-materijalno knjigovodstvo u ugostiteljstvu

Panel je otvorio naš Ambrozije Letica, istaknuvši problem sve većeg nesrazmjera između količine posla koje robno-materijalno knjigovodstvo zahtijeva i mogućnosti da ga mali poduzetnici uopće plate. Upitao je je li postojeći sustav dugoročno održiv za mikro i male ugostitelje.

Pojednostavljenje za ugostitelje

Na to se nadovezala Đurđica Mostaričić, potvrdivši kako je zahtjevnost posla zaista prevelika te kako je računovodstveni sektor godinama upozoravao da je sustav neodrživ.

„Pozitivna je vijest da je Ministarstvo financija 20. ožujka prihvatilo mjere rasterećenja. Normativi su pojednostavljeni, a stavke koje se ne mogu precizno mjeriti sada se evidentiraju kao stvarni trošak u trenutku nabave“, objasnila je.
„Više nije potrebno voditi svaku namirnicu zasebno — rajčicu, luk ili krastavac — već ih se može grupirati kao povrće. I dalje postoje namirnice koje se moraju voditi pojedinačno, ali opterećenje je ipak značajno manje.“

Inventura kao zakonska obveza

Na pitanje „Kako ćemo znati što je točno potrošeno ako sve evidentiramo pod jednu stavku?“, odgovorio je dr. sc. Frano Plišić:

„Zakon o računovodstvu propisuje provođenje općeg popisa barem jednom godišnje. Taj popis daje realnu sliku stanja. Utvrđena potrošnja knjiži se kao rashod, a eventualni višak kao smanjenje rashoda, odnosno nepriznati trošak.“

Nedostatak kadra i preopterećenost računovođa

Mostaričić je upozorila i na kronični nedostatak stručnog kadra:

„Danas učenici nakon ekonomske škole ne znaju ni što je virman, a kamoli robno-materijalno knjiženje. Svi se moraju sami dodatno obrazovati. Radimo na tome da se to promijeni.“

Može li se unos primki prebaciti na voditelje?

Na pitanje moderatora o tome mogu li voditelji objekata sami preuzeti unos primki, Hrvoje Kroflin bio je jasan:

„U teoriji — da. U praksi — nikako. Lokali su živi organizmi. Zaposlenici se brzo rotiraju, ljudi bez dovoljno iskustva dolaze na rukovodeće pozicije i ne poznaju dovoljno poslovanje. Ako taj posao zapustite tjedan ili dva, problemi se odmah nagomilaju.“

Letica je pritom najavio digitalna rješenja koja posjeduje Monri:

„Sva naša nova rješenja imat će opciju automatskog zaprimanja primki. Jednom kad mapirate šifru dobavljača, sustav to ubuduće radi sam. Posao koji je dosad trajao pet sati tjedno, svodi se na pola sata.“

Iz prakse ugostitelja

Marin Levaj opisao je vlastitu situaciju:

„Vodim dva lokala i dvije firme, i trenutno sve radim sam. To mi uzima ogromno vrijeme i frustrira me jer to nije moj posao. Trebam se baviti gostima i unapređenjem lokala. Taj bi posao trebala raditi osoba za to ili — idealno — stroj.“

Naglasio je da je ulaganje u osobu za administraciju dugoročno isplativo:
„Štedite vrijeme i živce cijelog osoblja.“

Zaključne poruke panelista

Đurđica Mostaričić: „Što bi Hrvatska bila bez ugostitelja? Koristite sve alate koji vam mogu pomoći u poslovanju.“

dr. sc. Frano Plišić: „Zaposlite osobu koja će vam voditi robno-materijalno. Vidjet ćete koliko će to povećati vrijednost vašeg poslovanja.“

Marin Levaj: „Potrebno je maksimalno pojednostaviti procedure. Ugostitelji pune proračun — trebamo suradnju, a ne dodatna opterećenja.“

Hrvoje Kroflin: „Potrebna je sveobuhvatna edukacijska platforma koja bi pokrivala širu materiju i omogućila nadležnim tijelima da čuju stvarne probleme iz prakse.“

Izjave ostalih panelista

Hrvoje Kroflin naglasio je nužnost da se ugostiteljima olakša proces robno-materijalnog kako bi se mogli više posvetiti unapređenju poslovanja.

 

Dr. sc. Frano Plišić (RRIF) istaknuo je koliko su edukacija i automatizacija ključni za kvalitetno vođenje robno-materijalnog knjigovodstva.

Za kraj, Ambrozije Letica, kao lice Monrija sažeo je ključan zaključak rasprave: robno-materijalno treba postati alat koji ugostiteljima pomaže da posluju lakše, bolje i sigurnije.

Sadržaj

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)