Iz godine u godinu pratimo trend rasta kartičnog plaćanja na hrvatskom tržištu. Plaćanje karticama sve više postaje norma i u ugostiteljstvu, posebno kad je riječ o restoranima. Veliki utjecaj na hrvatske ugostitelje imaju turisti koji su navikli na jednostavnost i fleksibilnost koju im omogućava ne samo kartično plaćanje, već i drugi oblici bezgotovinskog plaćanja, preko digitalnih novčanika ili korištenja pametnih satova i mobitela.
Digitalizacija ugostiteljstva nije novi pojam i s veseljem mogu reći da je velik dio hrvatskih ugostitelja već uveo puno tehnoloških rješenja u svoje poslovanje. Korištenjem pametnih rješenja poput digitalizacije narudžbenica, primki i računa pojednostavljuju svoj svakodnevni rad, uklanjaju mogućnosti grešaka i optimiziraju svoje poslovanje. Na žalost, moramo priznati da je kod nas još uvijek prisutna određena vrsta otpora prema digitalizaciji plaćanja. Dio ugostitelja, posebno ako imaju kafiće i lokale koji često imaju sitne iznose računa, nije uveo mogućnost kartične naplate, i odlučuju se još uvijek koristiti isključivo gotovinu.
Jedan od najčešćih razloga kojima se opravdava odluka da lokal prima samo gotovinu bilo je i davanje napojnica. Gostima je do sad najlakši način ostavljanja napojnice jednostavno „zadrže ostatak“. Prilikom kartičnog plaćanja, kako bi gost ostavio napojnicu, do sad je bilo potrebno da uz sebe zapravo ima više načina plaćanja, pa iako plaća bezgotovinski, mora imati i gotovinu kako bi nagradio konobara za vrhunsku uslugu. Zahvaljujući novom pravnom i poreznom okviru koji stupa na snagu s 1. siječnja 2024. godine, od sljedeće će godine ova priča izgledati potpuno drugačije.
Osnovne informacije su sljedeće: zakon predviđa da će iznos od 3360 eura godišnje konobari moći prijaviti kao neoporezivi prihod zarađen od napojnica. Nakon tog iznosa, napojnice će se oporezivati kao porez na dohodak po stopi od 20%. Napojnicu će biti moguće prijaviti na bilo koji fiskalizirani račun unutar 2 radna dana od izdavanja računa.
Ovdje postoji još puno detalja i pitanja koja su nejasna iz pravne ili porezne perspektive, ali i tehnološkog aspekta jer je plaćanje kartice napojnicom velika promjena u cijeloj lokalnoj payment industriji. No, naš tim u Monriju već radi na tome kako bi sva naša blagajnička rješenja iduće godine bila spremna podržati digitalizaciju napojnica, koju mi ne vidimo kao krajnji cilj sam za sebe, već platformu koja će nam omogućiti puno više od onog što je vidljivo na površini.
Kad razvijamo rješenja za ugostiteljstvo, za svoje klijente nalazimo optimalne načine za rješavanje problema s kojima se susreću. Nekad to znači da za njih stvaramo unutar sustava stvaramo nove mogućnosti. No, ako ne moramo, ne izmišljamo „toplu vodu“. Upravo je takva situacija kad pričamo o digitalizaciji napojnica, jer vrlo razvijena i aktivna praksa već postoji u drugim zemljama, ne samo u Europskoj Uniji, nego i u SAD-u. Na nama je sad da proučimo njihovu industriju i učinimo sve što možemo da najbolje prakse uvedemo na hrvatsku ugostiteljsku scenu.
Prilikom prezentacije mogućnosti ostavljanja napojnice gostu, sustav prikazuje sugestije u postocima, npr. 10%, 15% ili 20% od ukupnog iznosa računa. Naravno, gost uvijek može odabrati ostaviti neki drugi iznos kao napojnicu, no većina će gostiju odabrati jednu od predviđenih sugestija, i tek će ih manji dio odlučiti samostalno upisati napojnicu.
Osim toga, odlična implementacija tehnologije u trenutak plaćanja jest ubacivanje kratkih pitanja za gosta o zadovoljstvu uslugom. Svaki ugostitelj želi znati postoji li neki problem u njegovom lokalu kako bi ga mogao ukloniti. S druge strane, jednako je važno i znati prepoznati koji su konobari iznimno cijenjeni, koji kuhari pripremaju jela koja gosti vole ili koji artikli u ponudi najčešće ispunjavaju očekivanja gostiju.
Kad feedback gosta bude povezan s konkretnim računom, narudžbom i osobljem, onda je moguće napraviti kvalitetnu i korisnu analizu u objektu. Ugostiteljima će biti lakše odrediti što se pozitivno dogodilo, što je pošlo po zlu, te kako ispraviti eventualne probleme.
Ne moramo ići do Amerike za primjer dobrih praksi. U našem susjedstvu imamo Sloveniju koja je pred nekoliko godina ukinula obavezu papirnatog izdavanja računa gostima, te se kao izdani račun priznaju i računi poslani na e-mail. Ugostitelji koji žele u svojim objektima gostima ponuditi bolju uslugu možda će se također htjeti tu mogućnost, koja je posebno korisna za poslovne klijente i izdavanje R-1 računa.
Osim toga, sve više ugostitelja primjećuje korist uvođenja loyalty programa u svoje poslovanje, čak i razvoja svojih vlastitih loyalty aplikacija. S boljim uvidom u rad svog lokala i analizom prometa, ugostitelji počinju primjećivati gdje postoje mogućnosti povećanja prodaje. U tu svrhu mogu organizirati promotivne akcije i pogodnosti za svoje goste, npr. nagrađivanjem stalnih posjetitelja, davanjem popusta na određene artikle, popusti za načine plaćanja, generalni „happy hour“ program i slično.
Napredak tehnologije i nove tehnološke inovacije ugostiteljima pružaju brojne mogućnosti koje je važno iskoristiti, stoga je iznimno značajno da i naši zakonodavni i porezni okviri omogućavaju korištenje tehnoloških inovacija. Digitalizacija napojnice je bila još jedan korak u neizbježnom razvoju poslovanja hranom i pićem, a sad ostaje na nama da je iskoristimo za što bolji napredak naše ugostiteljske ponude.
Kolumna je originalno objavljena u časopisu Gost, studeni 2023. godine
