Konferencija Money Motion započela je danas u Zagrebu, uz raspravu vodećih stručnjaka industrije o budućem krajoliku plaćanja u Europi. S nizom stručnih panelista i dinamičnim moderatorom, konferencija je postavili temelje za uvide i perspektive usmjerene prema budućnosti.
Damir Čaušević, suosnivač Money Motiona i izvršni direktor Monri Paymentsa, vodio je panel koji je predstavio je istaknute osobe koje oblikuju industriju plaćanja:
– Marianne Bregenzer, direktorica Nexija u Švicarskoj
– Dejan Donev, voditelj digitalnog sektora u Erste banci
– Bjorn Wessel, neovisni konzultant za plaćanja, privremeni voditelj Samsung Pay Njemačka
– Ludovic Francesconi, glavni član i direktor strategije tvrtke EPI Company
Instantna plaćanja i fleksibilnost u načinima plaćanja
Razgovor je započeo Marianne Bregenzer, koja je istaknula značaj instantnih plaćanja u revolucioniranju industrije:
“Instantna plaćanja čine čitav proces plaćanja bržim i učinkovitijim, što koristi korisnicima. Ti dodani vrijednosti promijenit će način plaćanja i kako ćemo napredovati.”
Bjorn Wessel prebacio je fokus razgovora s potrošača na trgovce, ističući važnost troškovne učinkovitosti i fleksibilnosti u rješenjima plaćanja:
“Ovo je posebno važno na internetskim trgovinama, gdje korisnici napuštaju košarice i prekidaju proces kupovine jer njihova željena metoda plaćanja nije dostupna. Radi se o stvaranju privlačne priče za korisnika prilikom plaćanja, a trgovci trebaju razmotriti pružatelje koji mogu ponuditi najfleksibilnija rješenja plaćanja.”
Istraživanje različitih potreba trgovaca: od kafića do trgovačkih divova
Dejan Donev podsjetio je publiku da se potrebe trgovaca razlikuju uvelike ovisno o veličini trgovca. Za velike trgovce, neka rješenja plaćanja su neprihvatljiva jer je brzina transakcije jedan od njihovih glavnih fokusa. Trenutno, kartična plaćanja ostaju najbrža opcija plaćanja. Donev također ističe važnost obraćanja pažnje na troškove transakcija u razgovorima s trgovcima:
“Uvijek moramo razgovarati s korisnicima o trošku transakcije, stvarnom trošku obrade. Taj trošak zapravo štedi vrijeme zaposlenika, smanjuje rizik od prijevara i smanjuje druge troškove poput troškova ispisa, pošte, itd.”
Pan-europska rješenja i europske inicijative
Ludovic Francesconi objasnio je cilj Europsku inicijativu za plaćanja (EPA), koja radi na stvaranju cjelovitog, pan-europskog rješenja za plaćanje kako bi se riješila fragmentacija na tržištu. Francesconi je također govorio o novim regulativama za instantna plaćanja Europske komisije, koje smatra da će pozitivno dočekati krajnji korisnici:
“Potrošači žele više kontrole nad svojim plaćanjima i troškovima. Žele trenutačna plaćanja bez posredničkog računa, gdje ne možete kontrolirati svoj novac. Zašto nam trebaju kartice ako možemo slati novac s računa na račun? Mislimo da je budućnost u instantnim plaćanjima.”
Damir Čaušević primijetio je da se pomičemo od payment tržišta vođenog ponudom prema tržištu vođenom potražnjom. Govoreći o potražnji, Čaušević je istaknuo lokalnu anomaliju u trendovima plaćanja: dok su rješenja “kupi sada, plati kasnije” (Buy Now, Pay Later) u posljednjih nekoliko godina u ostatku svijeta u porastu, na hrvatskom tržištu su uglavnom nepoznata. Wessel smatra da je to glavna prepreka za tvrtke poput PayPala ili Klarne, pogotovo jer je opcija obročnog plaćanja koju nude hrvatske banke besplatna za krajnje potrošače.
Razgovor je također dotaknuo teme SoftPOS-a i regulatornog okruženja, uključujući uvide u PSD3. Marianne Bregenzer podijelila je uvide u rastuću važnost kriptovaluta u ekosustavima plaćanja. Odgovarajući na pitanje publike o integraciji s Apple Walletom, Ludovic Francesconi priznao je izazove povezane s Apple Payem, navodeći složenost tog poslovnog modela.
