Počeci i uticaj Fakulteta
- Kada se osvrnete na svoje studijske dane na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, koliko su znanje i vještine koje ste tamo stekli utjecale na Vaš kasniji poslovni put?
Kada se osvrnem na svoje studijske dane na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, rekao bih da su vještine koje sam tamo stekao imale čak veći uticaj na moj poslovni put nego samo znanje, iako je linija između to dvoje često vrlo tanka. Posebno su mi značili interaktivni predmeti: case studije, prezentacije, rasprave… Upravo te situacije, u kojima moraš kritički razmišljati, argumentovati, prezentovati i sarađivati s drugima, kasnije su mi pomogle više nego što sam tada mogao zamisliti.
- Smatrate li da je period studiranja bio važan za razvoj Vašeg preduzetničkog duha i inovatorskog načina razmišljanja? Možete li malo objasniti?
Apsolutno! Sjećam se časova profesora Aziza Šunje, na kojima smo gledali epizode Dragons’ Dena, pitch-eve poduzetnika koje smo zatim analizirali i komentarisali. Kao student sam uživao u tim raspravama i često zamišljao sebe u takvoj ulozi. Kasnije se to i ostvarilo, prvo kao netko tko je “prodavao” vlastite ideju i biznise, a zatim i kao netko tko “kupuje” tuđe. Moj otac je blisko sarađivao i družio se s nekolicinom profesora Ekonomskog Fakulteta, pa sam imao tu posebnu sreću da odrastam okružen njima. Mnogo vremena sam proveo u njihovim kabinetima, slušajući razgovore koji su mi, i prije nego što sam postao student, davali širu sliku o ekonomiji i poduzetništvu. Predavanja i razgovori profesora Mehmeda i Harisa Jahića posebno su mi ostala u sjećanju. Oni su me naučili da brojevi i bilansi nisu samo tehnički alati, već nešto bez čega ne možeš razumijeti poslovanje, prepoznati rizike niti donositi ispravne odluke. Sve to i mnogo više što sam “ponio” s Ekonomskog Fakulteta i od ljudi iz te institucije me prati kroz cijelu dosadašnju karijeru. Ta perspektiva mi je uvijek bila dragocjena, od perioda kada sam osnivao svoje prve kompanije, preko vremena kada nas je u Monriju bilo tek desetak, pa je svatko radio sve, a ja sam jednako bio u Excelu, prodaji i marketingu, kao i danas kada Monri ima više od 200 ljudi i posluje na devet tržišta. Siguran sam da je svaka odgledana epizoda Dragons’ Dena, svaki napisan business plan, prokomentarisani case study i analiziran bilans ostavio trag koji i danas oblikuje moj poduzetnički duh i način razmišljanja.
Preduzetnički poduhvat i razvoj Monri Paymentsa
- Šta Vas je potaknulo da se upustite u preduzetništvo i osnivanje Monri Paymentsa?
Monri Payments je zapravo nastao kao odgovor na prazninu koju smo primijetili na tržištu. Uvidjeli smo da postoje problemi i ograničenja u načinu na koji trgovci upravljaju plaćanjima.
Ideja je bila stvoriti platformu koja bi unaprijedila svakodnevno poslovanje preduzeća, a s druge strane, bila i istinsko rješenje za probleme s kojima se susreću. Kao startup prepoznali smo priliku u području pojednostavljenja procesa plaćanja koje je tada bilo prilično kompleksno i htjeli smo ga učiniti jednostavnijim i lakšim, kako za trgovca, tako i za krajnjeg korisnika.
- Kako je izgledalo iskustvo akvizicije Monrija od strane Paytena i šta je to značilo za Vas lično, a šta za kompaniju?
Za mene, svaka akvizicija je pravi test, test ideje, tima i vizije. Ako ta formula nije dovoljno snažna, veća kompanija će je ugušiti. Ako jeste… akvizicija postaje raketno gorivo. U fintechu je to još izraženije, jer tržište traži infrastrukturu, regulativnu usklađenost i povjerenje korisnika. Mi smo taj test prošli 2019. godine, kada je Monri postao dio Payten/ASEE Grupe. Umjesto da nas uspori, ta akvizicija nam je otvorila vrata i omogućila da rastemo brže. Danas Monri obrađuje stotine miliona transakcija godišnje, prisutan je na devet tržišta i paralelno vodi vlastite akvizicije – tri do sada, a brojka će rasti. Za mene lično, to je bio trenutak kada sam prvi put spojio startup agilnost s resursima velike kompanije. Naučio sam da prava snaga leži u toj kombinaciji. Za Monri, to nije bio kraj priče, već početak novog poglavlja. Dokaz da, kada ideja i tim imaju pravo gorivo i podršku, mogu prerasti iz lokalnog startupa u regionalnog, pa i globalnog igrača. I to je ono što i danas vidim, kompanije ne rastu same. Rast dolazi kroz partnerstva i strateške saveze.
- Monri je prošao impresivan put od startupa do regionalnog fintech lidera. Koji je bio najveći izazov na tom putu, a šta smatrate najvećim postignućem kompanije?
Danas Monri Payments zapošljava više od 220 ljudi i posluje na osam tržišta. Kompanija godišnje obrađuje više od 400 miliona transakcija ukupne vrijednosti veće od 5 milijardi eura. Najvećim postignućem smatram svoj tim u kojem smo okupili vrhunske stručnjake kojima je u svemu što su napravili zadovoljstvo klijenata i dalje ostalo na prvom mjestu. To što s istim žarom slave nova postignuće i nove klijente danas kada ih imamo 15.000 kao i prije 8 godina kada smo ih imali desetke.
Na tom putu je bilo mnoštvo izazova, ali mislim da se tek sada susrećem s onim najvećim, ili je ipak možda toliko dinamično da sam na one “stare” i zaboravio. Još se prilagođavamo procesu brzom rastu kompanije. Kada si mali tim, sve se događa organski, razgovara se za stolom, svatko zna šta radi drugi i stvari funkcionišu. Kada narasteš do određenog nivoa, to postaje nemoguće. Potrebni su jasni procesi, delegiranje odgovornosti, sistemi za praćenje i koordinaciju, a da pri tome zadržiš agilnost i inovativnost startupa. Balansirati između discipline koju rast zahtijeva i slobode koja potiče kreativnost je trenutno moj najveći izazov.
Industrija i inovacije
- Koji su, prema Vašem mišljenju, ključni trendovi u industriji plaćanja koji će oblikovati budućnost?
U naredne dvije do pet godina očekujemo snažan nastavak digitalne transformacije u području plaćanja. Instant plaćanja će igrati sve važniju ulogu – sve više evropskih kompanija radi na tome da ona postanu standard i svakodnevna praksa korisnika. Među značajnijim inicijativama ističe se Wero, digitalni novčanik koji razvija EPI (European Payments Initiative), projekt iza kojeg stoje neke od najvećih europskih financijskih institucija. Cilj im je povezivanje i standardizacija instant plaćanja unutar EU, što bi uskoro moglo rezultirati interoperabilnim rješenjem koje funkcionira na razini cijelog europskog tržišta. Sličan potencijal ima i inicijativa Europske centralne banke oko digitalnog eura. Regulativa je već definirana, i sada ulazimo u fazu konkretne implementacije, što bi moglo imati dubok utjecaj na daljnji razvoj industrije plaćanja. Još jedan značajan trend je integracija plaćanja u aplikacije koje izvorno nisu financijske. Već sada vidimo kako određene društvene mreže i platforme za komunikaciju dodaju platne usluge kao dio svoje ponude. Takve “superaplikacije” već su prisutne u Aziji, a pitanje je vremena kada će i Europa dobiti slične ekosustave. Umjetna inteligencija također ima sve važniju ulogu – ne samo u personalizaciji korisničkog iskustva, već i u povećanju sigurnosti transakcija kroz prepoznavanje obrazaca i otkrivanje prijevara u stvarnom vremenu. Uz to, AI omogućava naprednu korisničku podršku i donošenje odluka na temelju kvalitetne analitike. Na kraju, vrijedi spomenuti i nove modele koji dolaze iz kartičnog sektora – primjerice, koncept agentske trgovine, gdje bi digitalni agent u ime korisnika mogao samostalno obavljati kupnju. Takva rješenja predstavljaju sljedeći korak u automatizaciji i pojednostavljenju korisničkog iskustva.
- Pokrenuli ste fintech konferenciju Money Motion, danas najveću u regiji. Šta ta konferencija znači za Vas i koliko je važno okupljanje stručnjaka i stvaranje zajednice u fintech industriji?
Money Motion je za mene i druge suosnivače mnogo više od konferencije, to je platforma koja okuplja lidera industrije, investitore, startupe i sve one koji žele doprinositi razvoju fintech industrije u regiji. Kroz ovu konferenciju želimo stvoriti prostor za razmjenu znanja i iskustava, te omogućiti da se nova rješenja i ideje predstave široj javnosti. Smatram da je vrlo važno imati takvu zajednicu jer fintech industrija raste brzo i samo kroz zajednički rad i inovaciju možemo stvoriti bolje ekosisteme koji će podržavati budući razvoj. Ove godine okupili smo preko 2500 sudionika, 120 govornika na četiri pozornice, a u natjecanju startupa sudjelovalo je 20 timova iz 14 zemalja, a pobjednici su proglašeni na kraju programa. Moram spomenuti kako nam je na ovogodišnjem Money Motionu među govornicima bila prodekanesa Ekonomskog fakulteta, Amila Pilav-Velić. Vjerujem da je ovo bio samo početak jedne saradnje koja će iz godine u godinu jačati.
Alumni zajednica i savjeti studentima
- Kako vidite ulogu alumni zajednice Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu u osnaživanju veze između Fakulteta i njegovih bivših studenata?
Alumni zajednica igra ključnu ulogu u održavanju trajne veze između Fakulteta i njegovih bivših studenata, i to ne samo kroz formalne događaje, već i kroz neformalne susrete i razmjenu iskustava.
Važno je da Ekonomski fakultet ne bude samo mjesto obrazovanja, već i mjesto gdje se grade dugoročne veze, saradnje i povjerenje, ono što počinje još tokom studija, ali traje godinama.
- Za kraj, šta biste savjetovali sadašnjim studentima Ekonomskog fakulteta koji počinju razmišljati o svom prvom zaposlenju?
Savjet bi bio jednostavan: radite ono što volite. Ako trenutno nemate priliku raditi baš ono što vas strastveno zanima, pronađite posao koji vas može približiti tome ili koji će vam dati vještine koje će vam kasnije pomoći na tom poslu. Također, budite drugačiji. Nemojte raditi stvari po inerciji, nemojte se bojati svojih ambicija, ali istovremeno ostanite realni. Mislim da razlika između prosječnog i izvanrednog profesionalca često leži u hrabrosti da misli svojom glavom, da se istakne ali da uz to kontinuirano uči i razvija se. Za kraj, nemojte da karijera bude samo niz poslova i titula. U svemu tome nađite strast, pa neka to bude jedno divno putovanje koje će vas i ispunjavati (i dovoditi do ludila) svaki dan.
Zahvaljujemo Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu na prilici da budemo dio njihove alumni platforme.
Cijeli članak, objavljen na web stranici EFSA možete pročitati na linku.
