U prepunoj dvorani Ekonomskog fakulteta u Zagrebu održana je diskusija koja je spojila iskustvo, inovacije i entuzijazam budućih ekonomista. Pod intrigantnim nazivom TradFi vs. DeFi: Budućnost financija, sudionici su imali priliku poslušati vrhunske stručnjake iz industrije, suosnivače najveće regionalne fintech konferencije Money Motion konferencije koja je ove godine u ožujku okupila 2.000+ posjetitelja.
Moderator diskusije bio je Damir Čaušević, predsjednik uprave Monri Paymentsa, a s njim su razgovarali Igor Gržalja, predsjednik uprave ASEE Hrvatska, te Nikola Škorić, osnivač i direktor Electrocoina.
Ključno pitanje: vjerujemo li decentraliziranim opcijama ili etabliranom posredniku?
U ovoj panel raspravi Nikola Škorić, kao osnivač mjenjačnice za kriptovalute, predstavljao je decentralizirane financije (DeFi), dok je Igor Gržalja predstavio stranu tradicionalnih financija (TradFi), barem posredno, jer iako ne dolazi iz banke, dolazi iz tvrtke koja je dugi niz godina tehnološki partner većini hrvatskih banaka.
Škorić je uvodno istaknuo ključne prednosti decentraliziranih financija (DeFi), naglašavajući otpornost sustava: „Ako se PayPal ugasi, korisnici DeFi-ja i dalje mogu koristiti svoj novac, nema panike.“ Objasnio je kako je 2008. godine Bitcoin počeo kao sredstvo elektronskog plaćanja, peer to peer cash sistem, no uveo je revolucionarni koncept decentralizacije u financije, koji se dalje nastavio razvijati logičnim koracima, pa danas decentraliziramo i druge financijske usluge, poput burze, zajmova, osiguranja i slično.
S druge strane, Igor Gržalja predstavio je tradicionalne financije (TradFi) kao stup povjerenja: „Banke su tu jer su nam bile potrebne, a danas ih trebamo isto kao i pred 600-700 godina. Decentralizacija je lijepa zamisao, ali ljudi trebaju nekoga u sredini u koga će imati povjerenja. Banke su bile i ostale pouzdani posrednici između onih koji imaju sredstva i onih koji trebaju sredstva.“
Gržalja je naglasio kako banke ulažu ogroman trud i resurse u zaštitu od prijevara te kako se često bore s naprednim cyber-napadima o kojima korisnici nisu ni svjesni, tako da se iza naizgled mirne fasade skriva dinamičan svijet rada u banci.
Važnost financijske pismenosti
Interakcija s publikom tijekom debate bila je odlična i održavala je pozitivnu atmosferu. Studenti i srednjoškolci u publici su pokazali visok interes za temu. Gržaljino pitanje tko bi radije njemu posudio 50 eura, uz garantirani povrat uloženog i dobitak; a tko bi bio spreman izgubiti tih 50 eura izazvalo je brzo dizanje i spuštanje ruku, uz popratni smijeh. Jedan od studenata iz publike izjavio je: „Ne ulažem ono što nisam spreman izgubiti!“.
Gržalja je istaknuo ovaj primjer da naglasi važnost financijske pismenosti svih sudionika u financijskom sustavu, ističući da puno ljudi nema dovoljno znanja da pravilno procjene rizike u koje se upuštaju, i upravo se zbog toga prepuštamo u ruke iskusnim bankama koje donose odluke za nas, i da, te odluke su možda konzervativne, no to je upravo i omogućilo stabilnost financijskog sustava.
Perspektive bankara i kripto-entuzijasta – što nosi budućnost?
Škorić je istaknuo kako je vidljiva promjena percepcija banaka prema kripto valutama u zadnjih 14 godina, kad prosječni bankar nije znao što su kripto valute, što danas više nije slučaj. „DeFi donosi high risk, a banke su u svojoj srži institucije koje nisu sklone rizicima i očekivano je da promjene i nove usluge dolaze polako“.
Škorić je istaknuo kako su se banke u početku snažno opirale kripto-tvrtkama, što je uključivalo i zatvaranje računa njegovoj tvrtki, Electrocoinu. Danas, unatoč opreznom pristupu, pojedine banke počinju usvajati inovacije povezane s blockchain tehnologijom. Škorić je istaknuo da najbolji partnerski odnos imaju s – državnom bankom.
Damir Čaušević napomenuo je kako su TradFi i DeFi u bliskoj suradnji već danas, jer iako pričamo o pojmovima kao suprotnostima, sustavi međusobno funkcioniraju zajedno i nadopunjuju se: „Kad kupujemo kriptovalute, često plaćamo karticama, kad izvlačimo novce, šaljemo ih na kartice i račune u banci. Defi je naslonjen na tradfi“. Škorić mu je odgovorio da je to neizbježno, jer je temelj našeg društva tradicionalni financijski sustav.
Igor Gržalja zaključio je da budućnost vidi u daljnoj suradnji tradicionalnih i decentraliziranih sustava: „DeFi ima smisla u segmentima gdje TradFi nailazi na ograničenja. No, nema smisla mijenjati ono što već iznimno dobro funkcionira, samo promjene radi.“
Premalo vremena za odlična pitanja iz publike
Studenti iz publike su iskoristili su priliku za brojna pitanja, a suosnivači Money Motiona prokomentirali su sljedeće teme:
- Hoće će digitalni euro zamijeniti gotovinu? (Ne, ali sve manje korištenje gotovine je definitivno smjer razvoja u kojem se krećemo),
- Utjecaj politike na financijski sektor (Sigurno postoji, promatramo ga i na domaćoj i stranoj sceni, no nije uvijek proporcionalna namjerna mjera i ekonomski efekt)
- Budućnost altcoina i koje bi coinove trebalo izdvojiti (panelisti su, uz smijeh publike, izbjegli davanje investicijskih savjeta)
Energija u dvorani bila je odlična, a oni najsretniji među prisutnima imat će priluku prosustvovati nadolazećem izdanju Money Motion konferencije, koje će se održati 27. i 28. ožujka 2025. na Zagrebačkom velesajmu.
