Postoji obilje tehnoloških kompanija čije usluge svakodnevno koristimo a da toga uopće nismo svjesni, a najbolje je da su mnoge od tih tvrtki nastale ili imaju svoje sjedište upravo u Hrvatskoj. Jedna od tih tvrtki definitivno je Monri Payments, fintech kompanija s centralama u Zagrebu, Sarajevu i Beogradu te koja posluje na tržištima cijele regije, a probija se i u sve više europskih zemalja.
Već tri godine nakon osnivanja i svojevrsne revolucije koju je tvrtka napravila na polju kartičnog plaćanja, Monri je preuzela poljska grupa Payten. Sa suosnivačem i predsjednikom Uprave Monrija Damirom Čauševićem razgovarali smo o novim Monrijevim proizvodima, širenju poslovanja i budućnosti platnih rješenja, kao i o predstojećoj fintech konferenciji Money motion koja će biti održana 27. i 28. ožujka.
“Naš softver koristi 6000 ugostiteljskih objekata u RH, više od 1600 trgovaca ima naše POS terminale, a na webu surađujemo s više od 2000 trgovaca. Prisutni smo u Hrvatskoj i još 7 zemalja.” – rekao je Damir Čaušević za Jutarnji list, direktor Monri Paymentsa
Koliko je zapravo Monri prisutan u našim životima, a mi to vjerojatno i ne znamo?
Pa, ja bih rekao da nas je teže zaobići nego što je naići na naše usluge. Ako ste danas platili karticom u dućanu, postoji više od 30% šanse da je Monri procesuirao vašu transakciju. Sada, bilo to na web shopu ili na fizičkom prodajnom mjestu, svaka četvrta transakcija u Hrvatskoj odvija se putem Monrijeve infrastrukture. U ugostiteljstvu su te brojke još veće, velika je vjerojatnost da je upravo naša blagajna izdala račun za vašu kavu u restoranu ili kafiću.
Mi naše poslovanje inače dijelimo u tri segmenta. Prvi je bezgotovinsko plaćanje u fizičkim trgovinama, drugi dio je online plaćanje, jer ne radimo samo s kreditnim i debitnim karticama nego omogućujemo i alternativne metode plaćanja, recimo digitalne novčanike. I treći je segment su blagajnička rješenja za ugostiteljske objekte, trgovine i slično.
Što bi bio najvažniji Monrijev proizvod, čime ste se zapravo izdvojili iz mase i po čemu je poseban?
To je definitivno SinglePOS, naše rješenje za prihvat kartica u dućanima koje omogućuje trgovcima primanje kartica svih banaka, bilo jednokratno ili na rate. On radi na principu povezivanja s našom centralom, takozvanim switchem, koji prepoznaje vrstu kartice i banku koja ju je izdala i onda automatski usmjerava transakciju prema toj banci. Tako da su trgovci našim rješenjem dobili mogućnost maknuti tih šest terminala i staviti samo jedan, koji sam prepoznaje koja je kartica i koja banka…
Vjerujem da imate još dosta toga u “pipelineu”; koji su vam sljedeći proizvodi na kojima radite, koja još tržišta planirate otvoriti?
Nešto što bi bilo standardno jest da na postojećim tržištima pokušavamo uzeti što veći “market share”, a na tržištima na kojima nemamo zastupljene sve naše proizvode radimo na njihovu uvođenju. Već u narednim tjednima planiramo otvoriti Moldaviju, ondje idemo prvo s online plaćanjem. U Albaniji smo se nedavno integrirali s prvom bankom, a Rumunjska nam je definitivno jedan od ključnih fokusa ove godine. Radi se o ogromnom tržištu s 20 milijuna stanovnika. Osim ovog širenja na nova tržišta, radimo i na važnom projektu licenciranja kod HNB-a za instituciju elektroničkog novca. Ta e-money licenca će nam omogućiti pružanje dodatnih usluga i proizvoda, i to ne samo u Hrvatskoj nego na svim tržištima EU.
Jeste li razmišljali o agresivnijem tempu širenja?
Nama su nova tržišta uvijek izazov jer nam je izuzetno važna korisnička podrška na lokalnom jeziku, tako da je veliki proces izlaska na novo tržište zapravo uspostavljanje pouzdane korisničke podrške. koliko god su umjetna inteligencija i automatizacija olakšale neke procese, nije baš da kod trgovaca postoji apsolutno zadovoljstvo tim načinom rješavanja problema. Ne vole ljudi i dalje, kada je u pitanju korisnička podrška, da im se javi chatbot jer je riječ o osjetljivom poslu, njihovim financijama i blagajni. Podrška nam je u ozbiljnom fokusu i to je nešto što nas razlikuje od konkurencije na tržištu.
Kako se rodila ideja za Money motion?
Prije četiri godine za sudjelovanje na sličnim konferencijama i za upoznavanje ljudi iz naše branše morali smo ići u Amsterdam, Berlin ili London. Razgovarao sam s prijateljem Nikolom Škorićem, onda smo taj problem podijelili na piću s Robertom Penezićem, Igorom Gržaljom i Lukom Sučićem. sve nas je frustrirao manjak lokalnih prilika za networking, pogotovo jer je Hrvatska u paymentu i fintechu vrlo razvijena. Zaključili smo da sami moramo organizirati tu konferenciju koju priželjkujemo. Prvu konferenciju održali smo u Laubi, gdje smo ugostili više od 1200 posjetitelja, i već smo tada shvatili da možemo napraviti nešto veće i snažnije. Lani smo imali 2000 sudionika, a ove godine ih očekujemo 2500.
Cijeli članak možete pročitati u Jutarnjem listu.
