Na konferenciji Finticipate održan je panel “Where tradition meets the future” na temu spajanja tradicionalnih financijskih sustava s novim tehnologijama koje donose fintech tvrtke. Na panelu je Monri Payments predstavljao Ivan Rebrović, naš business development manager, a razgovarao je s drugim kolegama iz industrije: Hajdi Ćenan iz Hrvatske, direktorica Airta, te Nikolom Mehandžićem, direktorom Payoneera i Miodragom Mirčetićem, osnivačem iPaya, iz Srbije. Raspravu je moderirao Robert Eirfjell, osnivač Powersa iz Švedske.
Nikola Mehandžić (Payoneer) istaknuo je da su fintech tvrtke spona između digitalne ekonomije i novih trendova te tradicionalnih banaka, te da u oba svijeta unose pozitivan utjecaj i nove vrijednosti.
“Radio sam na nekim ranim pokušajima razvoja ebankinga koji nisu uspjeli. Korisnici nisu bili spremni za njih, a bilo je i sigurnosnih problema. Dok rješenja koja nudimo ne postaju u potpunosti sigurna i jednostavna za korištenje, nećemo vidjeti da ih ljudi prihvaćaju”, ističe Nikola.
Moderator Robert Eirfjell (Powers) pitao je paneliste što usporava razvoj open bankinga, na što je Miodrag Mirčetić (iPay) rekao da je open banking težak izazov za regulatore te da se vidi trend usporavanja tih inicijativa zbog manjka resursa.
“Tehnološki je to vrlo kompleksan projekt, koji traži ljude koji su visoko kvalificirani u svojim poljima i različitim tehnologijama, a institucije nemaju te kadrove. Nemoguće je napraviti velike promjene dovoljno brzo ako tvrtka nema ove ljudske resurse, to je teško čak i privatnim tvrtkama s velikim budžetima”, smatra Miodrag.
Ivan Rebrović (Monri) nadovezao se ističući da su bankama fintechi korisni jer donose fleksibilnost, brzinu i tehnološki razvoj. Monrijeva suradnja s više od 20 banaka u regiji, te još 5-7 banaka s kojima se trenutačno sklapaju dogovori, potvrđuje da se banke i fintechi nalaze u međusobno korisnoj simbiozi, iako se nove tehnologije uvode sporo u bankarske sustave.
“Otvaranje banaka prema PSD2 regulativi i konkretno PISP modelu plaćanja, ali i drugim platnim metodama koje fintechi potenciraju sporo se uvodi ne samo zbog potencijalnog manjka resursa ili stručnosti kadra, već zbog toga što se nisu dogodile standardizacija i regulacija. Banke čekaju da se usluga standardizira, a osim resursa, ključna je i sigurnost podataka korisnika, što banke, opravdano, štite. I meni je to važno kao korisniku, i moji podaci su tamo“, ističe Ivan.
Panelisti su razgovarali i o temi prikupljanja podataka, čiju je važnost istaknula Hajdi Ćenan (Airt), napominjući da je osim brige za sigurnost prikupljenih podataka važno znati i analizirati i protumačiti svoje podatke. U tom kontekstu su izrazito važni podaci koji se prikupljaju plaćanjem, jer tvrtke mogu puno naučiti o svojim klijentima analizom njihovih financijskih navika.
“Kupujemo li hranu u McDonaldsu ili odlazimo u bio dućane, jedemo li u skupim restoranima svaki vikend? Ovakvi su podaci sveti gral za personalizaciju kampanja prema kupcima. Svi volimo primiti personalizirane reklame s porukama koje smatramo korisnima, ali na način koji nam odgovara ili u vrijeme kad nam je zgodno. Ovakav način korištenja podataka je benefit činjenice da su oni prikupljeni”, zaključuje Hajdi.
Tema panela bila je zanimljiva i publici, koja se uključila pitanjima i komentarima o pitanjima prikupljanja podataka, sigurnosti, ali i budućem razvoju fintech industrije s kontroverznim pitanjem: Hoće li dobar fintech u budućnosti postati banka, te hoće li banke preživjeti finteche? Ivan Rebrović zaključuje da se svakako događa spajanje mogućnosti i ponude između banaka i fintecha, no da banke imaju sigurnu poziciju na financijskom tržištu i u budućnosti.
